SEPA - Single Euro Payments Area - Jedinstveno područje plaćanja u eurima

Što je SEPA?

SEPA – jedinstveno područje plaćanja u eurima (eng. Single Euro Payments Area) jest područje  na kojem potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu izvršavati i primati plaćanja u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji.

Cilj SEPA inicijative jest uspostava jedinstvenog sustava platnog prometa.

SEPA područje obuhvaća 36 države: sve članice EU te Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Monako i San Marino.

SEPA u RH

Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava, jer će SEPA pravilima biti obuhvaćene i nacionalne platne transakcije u kunama. Svi se poslovni subjekti u RH trebaju prilagoditi za uvođenje i prihvat novih platnih poruka.

  • 6. lipnja 2016. uveden je novi format zbrojnog naloga za prijenos
  • od 5. lipnja 2017. izravno terećenje odvija se prema novim pravilima.
  • od 03.06.2019. godine provode se samo SEPA izravna terećenja – SDD.

Svu potrebnu dokumentaciju možete pronaći u rubrici Upute za korisnike.

Promjene u platnom sustavu

Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava budući da podrazumijeva ukidanje dosadašnjeg načina provedbe kreditnih transfera (naloga za plaćanja) i izravnih terećenja. Hrvatska bankovna zajednica u suradnji s HNB-om donijela je odluku da će navedena pravila biti primijenjena i na sve kunske transakcije, s ciljem da budući prelazak na euro bude što jednostavniji i brži.

Rok za migraciju postojećih kreditnih transfera u kunama na HRK SCT shemu u Republici Hrvatskoj je 06.06.2016. sukladno Nacionalnom planu migracije na SEPA.

Arhiva pitanja i odgovora

Pitanja i odgovore vezana za SEPA-u preuzete s internetskih stranica Europske centralne banke možete preuzeti ovdje.

ARHIVA OSTALIH UPITA

  1. Kada i kako je moguće dobiti SEPA broj? Za prijavu poreza u Francuskoj traže nas SEPA broj računa, radi se o online prijavama i njihovi sustavi su već prilagođeni SEPA sustavu a naši će koliko imam informaciju biti tek od 01.04.2016. ?Broj računa koji se koristi u SEPA poslovanju je IBAN (U cijeloj EU). IBAN posjedujete sigurno već par godina, nalazi se na Vašem izvatku računa kojeg primate od vaše poslovne banke, a ako niste sigurni koji IBAN je ispravan obratite se direktno vašoj poslovnoj banci.
  2. Postoji li od 1.1.2015 u RH pružatelj usluge koji može sa nekog bankovnog računa u RH isplatiti novac EUR na bankovni račun u EU (izvan RH) prema SEPA pravilima?Krajnji rok migracije na SEPA u Republici Hrvatskoj propisan je Uredbom 260/2012 (31.10.2016.). Prema Nacionalnom planu migracije na SEPA u Republici Hrvatskoj je u tijeku nacionalni projekt koji će omogućiti svim korisnicima platnih usluga (građanima i poslovnim subjektima) prijenos novčanih sredstava u EUR-ima s bankovnog računa u RH na bankovni račun u EU prema SEPA pravilima. Opisani kreditni transfer će prema Planu projekta biti moguće inicirati od 01.04.2016. godine nadalje kod svih pružatelja platnih usluga u Republici Hrvatskoj.
  3. Može li se primiti novac na devizni račun u HNB-u, ako tijelo iz EU plati putem SEPA platnih instrumenata. Ako ne, može li na neki devizni račun u drugoj RH banci?Korisnici platnih usluga (građani i poslovni subjekti) ne mogu primati novčana sredstva na račun u Hrvatskoj narodnoj banci. Korisnici platnih usluga u poslovnim bankama po svom odabiru ugovaraju otvaranje i vođenje transakcijskog računa - IBAN (International Banking Account) kojeg mogu koristiti za primitak deviznih uplata iz inozemstva. Prema Nacionalnom planu migracije na SEPA primitak uplata (i plaćanje) prema SEPA pravilima će biti moguće od 01.04.2016. godine.
  4. Postoji li među državama članicama EU osim Hrvatske još neka država koja sada nije u stanju izvršavati transakcije prema SEPA pravilima ?Države članice EU koje su uvele EUR kao nacionalnu valutu su implementirale SEPA plaćanja tijekom 2014. godine (regulatorna obveza), a države članice koje nisu uvele EUR kao nacionalnu valutu imaju obvezu implementirati SEPA pravila do 31.10.2016. godine.
  5. Koja banke u Hrvatskoj su pristupile SEPA sustavu i postoji li registar istih?Banke u Hrvatskoj će pristupati SEPA platnim shemama kroz pristupni postupak kojeg je utvrdio EPC (European Payments Council) tijekom 2015. (i 2016.) godine. Registar banaka koje su pristupile SEPA shemama za kreditni transfer i izravno terećenje vodi EPC kao javni registar na svojoj web stranici.
  6. Koji su kodovi za Šifre namjene odnosno gdje se oni nalaze?Svi šifrarnike dostupni su na stranicama Hrvatske udruge banaka http://www.hub.hr/hr/sifrarnici a vas konkretno zanima ExternalPurposeCode - Šifra namjene - 01.04.2016. Podatak nije obavezan i nije ga potrebno upotrebljavati, osim za isplatu osobnih primanja gdje je koristan za prepoznavanje klijenta. Sve detalje korištenja šifrarnika najbolje bi bilo dogovoriti sa svojom poslovnom bankom.
  7. Mora li se polje Stvarni dužnik za grupu naloga označenu kao Način terećenja računa platitelja u pojedinačnim iznosima (opcija=false) popunjavati na razini pojedinačnog naloga?Podatak o Stvarnom dužniku može se popunjavati na razini pojedinačnog naloga unutar iste grupe ako batch booking nije true .
  8. Je li potrebno kod isplate plaća, uplate doprinosa i isplate obustava koristiti šifru namjene i kategoriju namjene SALA? Preporuka je da se kod isplate plaća koristi oznaka SALA. Kod naloga za uplatu doprinosa nije potrebno upisivati ovu oznaku, a kod naloga za ustege korištenje oznake SALA potrebno je dogovoriti sa poslovnom bankom.
  9. Ako se isplaćuje plaća prema BIH i Austriji, je li potrebno razdvojiti naloge u dvije grupe naloga? Budući da se isplata plaće u BIH smatra ostalim kreditnim transferom, a isplata plaća u Austriju može smatrati kao SEPA plaćanje, sukladno preporukama u Uputi za implementaciju poruke pain.001 potrebno je posebno formirati grupu naloga za SEPA naloge i/ili Kreditni transferi u valuti HRK po SEPA pravilima, a posebno za ostale (non SEPA) kreditne transfere.